Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se četrdesetak nalazi na području Nacionalnog parka „Krka“.
Najveći broj speleoloških objekata zabilježen je u promina naslagama i gornjokrednim rudistnim vapnencima. Nastali su zahvaljujući tektonskim pukotinama koje su vremenom proširene korozijskim i erozijskim radom voda. U kvartarnim tvorevinama speleološki objekti nalaze se u sedrenim barijerama i uglavnom su manjih dimenzija.
Najduže špilje nalaze se u okruženju Miljacka slapa
Od pet je poznatih izvor-špilja (Miljacka I, II, III, IV i V), najveća među njima, ujedno i najveća na području Nacionalnog parka „Krka“, Miljacka II, smještena na desnoj obali rijeke, stotinjak metara nizvodno od slapa.
Za vrijeme visokih voda kroz nju protječe podzemna rijeka za koju se smatra da je voda rijeke Zrmanje koja ponire u Mokrom Polju. Za vrijeme niskih voda u špilji se nalazi oko 200 m dugo jezero, nepoznate dubine, koje završava sifonom. Špilja je istražena u dužini od 1 750 m. Na stropu, podu i bokovima špilje nalaze se brojni „vrtložni lonci“ i erodirani stalagmiti, koji ukazuju na česte promjene razine vode. Špilje oko Miljacke izuzetna su podzemna staništa u kojima je do sada zabilježeno 36 podzemnih svojti, većina endema Dinarida i/ili Hrvatske. Špilja Miljacka II stanište je endemskog vodozemca čovječje ribice (Proteus anguinus) i 8 svojti šišmiša. U ljetnom razdoblju u njoj obitava do 9 000 šimiša, među kojima je najbrojnija svojta, s oko 7 000 jedinki, dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii).
Smještena je 20-ak m poviše riječne doline na desnoj obali rijeke Čikole. Duboka je 20, a duga 10 m.
Gornji dio objekta oblikovan je u konglomeratu, a donji u laprovitom vapnencu. Nema sumnje da je jama potopljena dizanjem razine jezera nakon rasta sedrenih barijera na Skradinskom buku. Na njezinom dnu nalaze se tri jezerca u razini vode rijeke Čikole. Dubina najvećega je 17 m. Drugo je poznato obitavalište čovječje ribice u Nacionalnom parku „Krka“. U njemu se nalaze potopljene sige obrasle kolonijama endemskog mnogočetinaša (Marifugia cavatica).
Tragovi ljudskog života nalaze se u dvjema špiljama, Oziđanoj pećini i Jazinki
Oziđana pećina smještena je na lijevoj obali rijeke Krke, iznad Roškog slapa, pri samom vrhu kanjona, otvora okrenuta prema jugozapadu, usred dvadesetak metara visoke, okomito položene litice. Naziv je dobila po suhozidu, nekoj vrsti grudobrana, izgrađenom na ulazu u špilju. Špilja je tunelastog oblika, duga 59, široka do 7 i visoka do 2,5 m, s dva „dimnjaka“ u stražnjem dijelu. U njoj su pronađeni ulomci keramičkih posuda, kremeni nožići, kameno oruđe, velik broj kostiju različitih životinja, ljušture dagnje i dva dječja kostura iz vremena danilske kulture.
Jazinka je smještena na lijevoj obali rijeke Krke u blizini srednjovjekovne utvrde Nečven. Špilja je jednostavne morfologije dužine 42, širine do 6 i visine oko 4 m. U njoj su pronađeni ulomci različitih keramičkih posuda, kosti životinja, brončana strelica i brončana fibula te ljudske kosti s prijelaza brončanog u starije željezno doba.
U bezimenoj špilji na lijevoj obali rijeke Krke uz Skradinski buk, na sjeverozapadnoj strani ruševina hidroelektrane Jaruga I., nalaze se tragovi industrijske arheologije.
Otkrivena je 1894. u vrijeme gradnje hidroelektrane. Prema dostupnom zapisu iz toga vremena bila je duga 150, široka 80 m, ukupne površine oko 1 200 m2, bogato ukrašena sjajnim stalaktitima, a na dnu se nalazilo malo jezerce. Špilja je nastala taloženjem sedre. Danas su donji dijelovi špilje zatrpani, duga je svega 24, a duboka 10 m. Stalaktiti su izgubili svoj sjaj, a jezerce je presušilo jer je pri gradnji hidroelektrane skrenut tok rijeke. U dijelu špilje vide se ostaci temelja hidroelektrane.
Od ostalih speleoloških objekata u blizini NP ističu se Stara jametina i Martina jama
Stara jametina nalazi se istočno od zaseoka Koštana, nedaleko od mjesta Konjevrata. Najdublja je poznata jama uz tok rijeke Krke. Duga je 188 m, a istražena je do dubine 85 m, gdje daljnje napredovanje onemogućuju uske pukotine. Martina jama, iako nosi naziv jama, u stvari je špilja s vertikalnim ulazom. Nalazi se na desnoj obali rijeke Krke, južno od Skradina, nedaleko od zaseoka Bićina. Špilja je duga 120, a duboka 27 m. Sigasti saljevi raznih boja dijele podzemni prostor u dvije odvojene dvorane okićene stalagmitima i stalaktitima. Bogata je kalcitnim ukrasima izuzetne ljepote i najljepša je poznata jama područja uz Krku.
Planirajte svoj odmor i istražite skrivena blaga rijeke Krke.
Osoba zadužena za komunikaciju: Ivona Cvitan
E-mail: ivona.cvitan@npk.hr
Ulaznice možete kupiti ovdje.
HR 
EN 
